Ajasse Ipo

Sọn Wikipedia

Ajasse Ipo yin topẹvi dowhenu tọn de to Igbomina, to Ayimatẹn Kwara Tọn. Ajasse Ipo sọ nọ yin kinkan dole to whedelẹnu; Ajasse-Ipo, Ajasse kavi Ajasepo. E yin dopo to topẹvi he diyin taun to lẹdo gandudu dokọtọn Irepodun tọn lẹ mẹ to ayimatẹn Kwara tọn. E tin to agewaji whezẹtẹn tọn na Ayọnu-gbeji, podọ topẹvi voovo devo lẹ wẹ to lẹdo lọ mẹ, taidi Eleyoka, Amberi, Falokun, Araromi po mọmọ po. Ahọlu he to gandu to alọnu dìn to Ajasse Ipo, he sọ nọ yin yiylọdọ Olupo, wẹ Oba Ismail Atoloye Alebiosu.

Họ̀nmẹ Ahọlu Ajasse Ipo tọn

Wehọmẹ Alavọ tọn lẹ to Ajasse Ipo[jlado | jla asisado]

  1. North South College of Health Technology, Ajasse Ipo
  2. International Vocational Technical and Entrepreneurship College, Ajaase-Ipo
  3. Institute of Basic and Advanced Educational Studies, Ajasse Ipo.

Wehọmẹ daho devo lẹ to Ajasse Ipo[jlado | jla asisado]

  1. Comprehensive High School Ajasse Ipo
  2. Girls Day Secondary school
  3. Baptist Primary School
  4. Community Primary School
  5. Banwo Nursery and primary school
  6. Banwo Colleg
  7. Abiola Nursery and primary school
  8. Abiola Standard College
  9. Alade Nursery and primary school
  10. Alade College

Whẹ̀nyin mẹpipa tọn Olupo tọn[jlado | jla asisado]

Emi Ni omo Olupo alelu

Molentente momu joba

Motalala mo mu joye Ni moje

Eyan ti o ba se ori Olupo pele alowo, abimo, asowo ajere

Abode pade owo aba won naa omo aba won je

Aiyewa a toro bi omi owuro pon

Omi atoro pon ko toro bi omi iyaleta

Nijo ti Olupo N womo ti ko romo

Nijo naa lo wa omo lo si idi ogan

Nigbogbo won se n je Logan Logan l’Oyo Ipo

Oriki[jlado | jla asisado]

Whédo dopodopo to Ajasse Ipo nọ tindo Oriki (kavi Whẹ̀nyin) voovo. Apajlẹ oriki whédo ahọlu tọn lẹ tọn to Ajasse Ipo bẹ ehelẹ hen:

ARIGANJOYE[jlado | jla asisado]

Emi Ni omo Ariganjoye Baba Ronke

Kegbeyale Aremu

Oba lo dabayi, adijale Oba

Osupa Ajase, Baba Sumonu

Kosi eni ti kiwu, oko Iwaloye

Ajade ma tan ni ile Baba Yahaya

Alaburo bi eni leru Baba Aarinwoye

Timutimu ko wo inu abaa, oko Oguntomi

Omo Oniro dalagbe lohun

Odabiowo, oko Olujo.

OLUPO ONIRO[jlado | jla asisado]

[Ibrahim Ayinde]

Elewe ko jeun tan rara

Agbalagba ko tayo epe

Agba to fe ewe ni ew N fe

Agbenuke eni ti aba je ti aba mu, oun ni tobi loju eni

Aralagbe masa, Baba Abdulkadri (Ariganjoye)

Totun tosi lofin nawo, Baba Lawani (Arojojoye) Ki ri alejo ko roju, Baba Asumowu

Ko si eni ti ki nawo fun Baba Buhari

Ti Gambari ba dele re yio fi ata panu

Ogbegbe ti gbo omo gesin

Owowo ti wo akiwi lewu

Oda yio dun fun Ajayi, oko Oderonke

Opa baba mo esin lese oko Ibijoju

Esin je ko, baba Ayinde N mi gbongan gbongan, baba Ayinde mai mi mo ko je ki esin Olayanju je oko Oba

Omo erin kole, oko oju si Igbo, efon kole oko oju si oja Oba

Oko konbi koko, oko to kankan

Onile okankan Baba Ibidere.

AJADO[jlado | jla asisado]

[Alebiosu]

Baba mi Ajado oloro

Abo bi ifa

Moso Ipo

Ebora oke odan

Ogbe agbala fohun okunrin

Agbogun lowo Baba Olaniran

Oroki Baba Magbagbe ola

Eyi tomi layo Baba Pela

Oba lomu l’Ajase, Oba biwapele

Ogbe ori iroko dajo egun Baba Oya

Alagbala a sa si Baba Ibrahim.