Osó Kilimanjaro

Sọn Wikipedia
Jump to navigation Jump to search
Osó Kilimanjaro

Osó Kilimanjaro Yín zẹẹmẹ basina taidi osó sisẹnọ dé, to otò Swahili tọn mẹ e nọ yin yiylọdọ Osó Kaiser-Wilhelm-Spitze, E yin Osó dé to agewaji whezẹtẹn tọn to otò Tanzania tọn mẹ. Kilimanjaro yin osó he yiaga fiofio hugan osó susu devo lẹ lẹdo aihọnpe. E yiaga sọ̀ mita 4,600 kavi afọpa 5,000 sọn dodonu kakajẹ fifónu agayiyi etọn tọn to mẹyugbeji. To nudi sọha 5895 afọpa tọn mẹ kavi afọpa 193,440 tọn mẹ, e nọ do ohia nupọnhlan tọn hia to nuhe lẹdo e lẹ mẹ taidi mẹpọnnu nkọ tọn. Diblayi kanweatọ́n to kanwekoji (85%) nkọtọn osin-agó tọn nọ ṣinyọn Kilimanjaro ji bo nọ bui sọn osun aotọ mẹ to owhe 1912 kaka jẹ osun ṣidopotọ owhe 2011 tọn. Kilimanjaro sọ vọ yin osó whanpẹnọ dé to osó lẹ mẹ he nọ wu jẹgbonu, godo tọn he e wujẹgbonu, e wujẹgbonu to owhe fọtọ́n-kanweko(100,000) lẹ die wayi. kilimanjaro tindo agayiyi 5,895 tọn.

Agayiyi po yọnnayizan jẹhọn tọn po[jlado | jla asisado]

Ali voovo ṣidopo wẹ tin he yè sọgan gbọn do hẹ́ oṣó Kilimanjaro ji: Lemosho, Machame, Marangu, Umbwe, Rongai po Northern Circuit po. To whenue e yindọ vogbingbọn daho tin to ali voovo lọ lẹ ṣẹnsẹn, ali devo lẹ tin he bọawu nado gbọn do hẹ́ osó Kilimanjaro ji, podọ finẹ wẹ osóhẹtọ he ma ko tindo numimọ susu lẹ nọ gbọn nado hẹ́ eji.

Alọdlẹndonu lẹ[jlado | jla asisado]