Lẹdowhenu

Sọn Wikipedia

Lẹdowhenu wẹ onu he ma nọ nọ̀ whegbè dai kavi onu he ma sọgan nọ po mi po dai ṣigba mi wá diọ ẹ do onu he sọgan nọ̀ whegbè kavi mi wa basi vọjlado na-ẹn na e nido nọnọ po mi po, taidi kanlin, jinukun po mọmọ po, na ye nido wa lẹzun nuzinzan na gbẹtọ lẹ, taidi nududu, avọ, amasin, afọpa, azọn po mọmọ po.

Jinukun lẹ[jlado | jla asisado]

Sọn nudi owhe fọtọ́n ao die wẹ gbẹtọ lẹ ko to dodinna jinukun wunmẹwunmẹ lẹ to òtò voovo lẹ mẹ taidi Tigilisi, Efulete to Mẹsopotamia he wa lẹzun Iran, Iraq, Turkey po Silia po to egbehe. Ye yi sọwhiwhe do gbeje jinukun dopodopo pọn gọna ama wunmẹwunmẹ lẹ, lehe ye sọgan doe do bọ e na tindo kọdetọn dagbe podọ bo na sọgan sọ yin nududu na gbẹtọvi lẹ. Jinukun tintan he ye dindona to akọta Asia tọn, Aflika tọn, whezẹtẹn po wheyihọ Amẹlika tọn po wẹ Balekun, likun, aivi lẹntil tọn, aivi owin nọ, mọlikun(kavi 'lẹsi') wẹlí, gbado, avlan, gbapẹ,agọn po mọmọ po. É ma yin nududu kẹdẹ wẹ jinukun lẹ sinai do, onu devo lẹ sọ tin taidi Avọkanfun, atinsinsẹn, atin lọba tọn po mọmọ po he nọ yín yiyizan na Aṣọdido, avọ, amasinkun po nudevo lẹ po.[1]

Whekanlin lẹ[jlado | jla asisado]

To ojlẹ dopolọ he mẹ ye dindona jinukun lẹ te wẹ ye sọ dindona kanlin lẹ lọsu ga, lehe ye sọgan nọ whegbe hẹ́ gbẹtọ lẹ do. Sọn huwaji Asia tọn wẹ e bẹjẹeji sọn, e yọnbasi dọ gbọgbọẹ lẹ wẹ yín kanlin tintan he ye diọzun whekanlin lẹ po lẹngbọ lẹ po, Ase po Avún lẹ po wa bọdego, awàhẹ lẹ wa sọawuhia to nukọnmẹ, taidi koklo, pápá, awhannẹ, tlotlo po mọmọ po. To ojlẹ vude godo, ye sọ lẹ ayidonugo do kanlin dahodaho lẹ ji nado diọ ye do whekanlin, Kanlin lẹ taidi Oyin, Osọ́, kanklosọ̀ po Agluza po. To ojlẹ vude godo he ye diọ ehelẹ zun whekanlin lẹ bo penukundo ye go na ojlẹ de, nuyiwa yetọn lẹ jẹ̀ didiọ ji bo wa gbọnvo na nuyiwa tọgbo yetọn lẹ he tin to zungbomẹ lẹ tọn. Di apajlẹ, sọn whedo Ohla tọn mẹ wẹ Avun tọn sọn ṣigba nuyiwa etọn lẹ kò wa gbọnvo na Ohla zungbomẹ tọn pete, mọdopolọ wẹ koklo zungbomẹ tọn he nọ yin Asọkle ma nọ pẹnzin hugan pọun awe, ṣigba koklo whegbe tọn nọ pẹnzin sọ pọun fọtọnukunawe bo sọ nọ do azin hugan zungbomẹ tọn. Kọdetọn ehe lẹ sọawuhia gbọn anadenanu lẹdowhenu dali.[2]

Ale e tọn lẹ[jlado | jla asisado]

Jẹnukọn whẹ, nududu wunmẹwunmẹ wẹ tin na gbẹtọvi lẹ to egbe, mọdopolọ e zọn bọ glezọn bọawu na gbẹtọvi lẹ, di apajlẹ eyín yé sin atin dokọ na oyinsu awe, ye sọgan yi ye e do pọ ogle zẹ fihe gbẹtọ sọngan pọ jẹ. Enẹgodo mi nọ zan Avún lẹ to egbehe nado họ whegbè. Enẹgodo, gbejizọnlin bọawu gbọn osọ́ lẹ yiyizan nado zin gbejizonlin dàli,e sọ yọn na yizan nado yi fidindẹn lẹ nado wa àjọ́ po nudevo lẹ po. Ale susu gege wẹ tin to anadenanu lẹdowhenu tọn mẹ bọ mi ma sọgan donu bi go todin.

Alọdlẹdonu lẹẹ[jlado | jla asisado]

  1. http://news.nationalgeographic.com/news/2004/04/0408_040408_oldestpetcat.html
  2. http://dienekes.blogspot.com/2008/10/dog-domestication-in-aurignacian-c.html