Freedom Nyamubaya
|
Cet article est écrit en Gun (Gungbe) |
Freedom Nyamubaya (he yin jiji to 1958, bo basi matintọ to 3 Liyasun 2015) yin homilomilo-kantọ, wedutọ, glesi, avunhonajlọjẹ yọnnu lẹ tọn tọ de po gufọntọ de po to Zimbabwe. E yin yinyọnẹn taidi homilomilo-kantọ guerilla tọn na homilomilo we etọn awè he yin didetọn. To awhàn Rhodesia tọn whenu, e sẹ̀n taidi azọ́ngan yọnnu de. To 1979, e yin didè taidi wekantọ wepinplọn tọn na pipli Zimbabwe African National Union (ZANU) tọn he yin yọnnu lẹ tọn.
Bẹjẹeji gbẹ̀zán etọn tọn po Azọ́n etọn po
[jlado | jla asisado]Eyin jiji to Uzumba to Mashonaland East. To whenuena Nyamubaya do owhe fọtọ́n, e jo wehọmẹ do bo kọnawudopọ hẹ ogbẹ́ Zimbabwe African National Liberation Army (ZANLA) to gufinfọn sọta Rhodesia, titengbe gandudu yovo lẹ tọn. E sẹtẹn yi opá azọ́nplọnmẹ ZANLA tọn mẹ, ehe tin to Mozambique, po yise lọ po dọ "emi gan diọ nude". To awhàn Rhodesia tọn whenu, e yin dopo to omẹ ṣinṣian he sẹ̀n taidi azọ́ngan yọnnu lẹ mẹ, e tindo numọtolanmẹ flumẹjijẹ tọn to aliho he mẹ omẹ guerrilla tọn lẹ yinuwa hẹ te. E zindonukọn bo lẹzun wekantọ wepinplọn tọn na pipli Zimbabwe African National Union (ZANU ) tọn he yin yọnnu lẹ tọn.
Whẹpo Mẹdekannujẹ wa
[jlado | jla asisado]To mẹdekannujijẹ Zimbabwe tọn godo to 1980, Nyamubaya gbọṣi azọ́n kọ nado to azọn po jlọjẹ Zimbabwe nu lẹ tọn po plọn ye. To nudi 1980,e dé tito gandudu tọn tọ́n he nọ yin Management Outreach Training Service of Rural and Urban Development (MOSTSRUD) to Marondera,he tin to Zimbabwe. Linlẹn etọn taun wẹ nado gọalọna fibẹtadodintọ lẹ po mẹhe awhàn mẹdekannujijẹ tọn lọ ko yi owhe sọn yesi lẹ po,nado wleawuna vọjlado lẹ,nuyiwadomẹji dagbe lẹ , bo sọ plọn ye lehe ye gan lẹglé do po lehe yé gan nọ wlebona kanlin lẹ dọ. E zindonukọn nado to anadena azọnwhe lọ kakajẹ whenue e basi matintọ, e zin ayiha etọn do fihe ma ko hú nukun lẹ ji, alọgọ na glelilẹ po hihọ bibasi yọnnu lẹ to jọja yọnnu lẹ po.
Nukinkan etọn po azọ́n wiwa etọn po
[jlado | jla asisado]Freedom Nyamubaya de owe homilomilo tọn awe tọ̀n, tintan On the Road Again: homilomilo he e kan gan mẹdekannujẹ Zimbabwe tọn go (Zimbabwe Publishing House, 1985), awetọ Dusk of Dawn (College Press, 1995). E kan Ndangariro hẹ Irene Ropa Rinopfuka Mahamba(Zimbabwe Foundation of Education with Production, 1987). Otàn kleun etọn "Special Place " yin didetọn to Anthology Writing Still:New story from Zimbabwe (Weaver Press, 2003).
To hodidọ bẹjẹeji tọn etọn he tin to On The Road Again mẹ, Nyamubaya dọho gándo medezejo mlẹnmlẹn etọn nado zindonukọn bo to avùn hò sọta whẹdida mawadodo to awhàn lọ godo.
Nyamubaya yin ohó homilomilo-kantọ de he kannu gando hùnwhẹ po nujijọ lẹ po go to Aflika podọ nuhe jọ to tògodo, he bẹ homilomilo kinkan Aflika tọn lẹ hẹn, to Zósun owhe 2010 tọn mẹ to Harare, Zimbabwe, po hùnwhẹ akọjọpli homilomilo kinkan tọn 18tọ tọn mẹ to Medellin podọga to Colombia to 2008.
Nyamubaya yinwanna ohàn Mbira taun, ehe zọ́n bọ e duwe hẹ hànsinọ Thomas Mapfumo, he yin hànsinọ he mẹsusu yọnẹn to fi susu.
Alọdlẹndonu lẹ
[jlado | jla asisado]