Jump to content

Angola

Sọn Wikipedia
Gun
(Gungbe)

Cet article est écrit en Gun (Gungbe)
This article is written in Gun (Gungbe)

Angola

Tatọ́-tònọLuanda
Lẹdo1,246,700 km²
Gbẹtọ Sọha Lẹ25,789,024 ab. (2014)

Angola, he tindo yinkọ gigọ Republic of Angola tọn, yin otò de to hùwaji Aflika tọn. E tindo dogbó hẹ Namibia to hùwaji, Democratic Republic of the Congo to agewaji, podọ Zambia to whèzẹtẹn-waji. Dogbó etọn to whèyihọ-waji wẹ bọdo Ohù Atlantic tọn go. Huto etọn dite na kilomẹtlu 1600. Tòdaho tatọ́-tònọ Angola tọn wẹ Luanda. Onú jọwamọ tọn susu wẹ otò lọ tindo. Angola wẹ yin otò ṣinawetọ he klo hugan to Aflika. Tòdaho tatọ́-tònọ lọ po tòdaho he ján hugan po to Angola wẹ Luanda. Angola yin dopo to hagbẹ Gbekọndopọ Aflika tọn lẹ mẹ, titobasinanu otò he nọ dó Portugal-gbè lẹ tọn, Gbekọndopọ Latin tọn, titobasinanu lọ na jijọho po gbekọndopọ po to Hùwaji Atlantic tọn, podọ titobasinanu lọ na nukọnyiyi to hùwaji Aflika tọn.

Whenuho otò lọ tọn

[jlado | jla asisado]

Portugal deanana Angola sọn vivọnu owhe kanweko 15tọ tọn jẹ ṣẹnṣẹn owhe kanweko 20tọ tọn. To whenuena otò lọ jẹ mẹdekannu godo, tòwhan de fọ́n sọn 1975 jẹ 2002. Cuba po pipli akọta lẹ tọn he Soviet Union yin nukọntọ na po gọalọna tonudọgbẹ́ he to gandu, he nọ yin yiylọdọ People’s Movement for the Liberation of Angola (MPLA). South Africa gọalọna pipli gufọntọ lọ, he nọ yin yiylọdọ National Union for the Total Independence of Angola (UNITA), kakajẹ vivọnu kinklan sinmẹ agbasa tọn. Awhàn lọ doalọte to whenuena nukọntọ gufọntọ lọ, he nọ yin Jonas Savimbi, yin hùhù godo.

Aigba po lẹdo po otò lọ tọn

[jlado | jla asisado]

Angola wẹ yin otò ko-nukunatọ̀ntọ he klo hugan to aihọn mẹ. Angola tindo dogbó hẹ Namibia to hùwaji, Zambia to whèzẹtẹn, Democratic Republic of the Congo to agewaji whèzẹtẹn tọn, Republic of the Congo gbọn aigba he yin kinklandovo Cabinda tọn ji, podọ hùwaji Ohù Atlantique tọn to whèyihọ-waji.

Ninọmẹ aimẹ tọn

[jlado | jla asisado]

Madozẹnzẹn ninọmẹ yozò tọn Angola tọn to huto yin 61 °F to avivọ-whenu podọ 70 °F to alunlun mẹ. E tindo osaa awe, ehe yin ojlẹ alunlun tọn sọn Nuwhàsun jẹ Kóyànsun podọ ojlẹ jikun tọn he yozò sọn Abọ̀húsun jẹ Lidosun.

Nugbo lẹ gando mẹhe nọ nọ̀ otò lọ mẹ lẹ go

[jlado | jla asisado]
Yẹdide otò Angola tọn

Angola tindo tòmẹnu 25,789,0245 to 2014.

Ayimatẹn lẹ

[jlado | jla asisado]
Yẹdide otò Angola tọn he do ayimatẹn dopodopo hia

Angola bẹ ayimatẹn fọtọ̀n-nukun-atọ̀n hẹn.

Họnhungan Yẹdide otò tọn Ayimatẹn Tatọ́-tònọ
1 Bengo Caxito
2 Benguela Benguela
3 Bié Kuito
4 Cabinda Cabinda
5 Cuando Cubango Menongue
6 Cuanza Norte N'dalatando
7 Cuanza Sul Sumbe
8 Cunene Ondjiva
9 Huambo Huambo
10 Huíla Lubango
11 Luanda Luanda
12 Lunda Norte Lucapa
13 Lunda Sul Saurimo
14 Malanje Malanje
15 Moxico Luena
16 Namibe Namibe
17 Uíge Uíge
18 Zaire M'banza-Kongo

Alodlẹndonu lẹ

[jlado | jla asisado]